Što povezuje status „Nihil obstat", Kraljicu Mira i molitvenu zajednicu okupljenu oko „Evanđelja dana iz Međugorja"?
„Nihil obstat"
Nihil obstat na latinskom znači „nema zapreke", odnosno „ništa ne priječi". U crkvenom je kontekstu riječ o zaključku da nakon razlučivanja koje su provele crkvene vlasti u Katoličkoj Crkvi nisu utvrđene zapreke koje bi spriječile daljnje prihvaćanje određenoga duhovnog iskustva i njegovih pozitivnih plodova.
Važno je pritom naglasiti da Nihil obstat sam po sebi ne znači proglašenje nadnaravnosti ukazanja niti obvezuje vjernike da u njih vjeruju, ali dopušta vjernicima da posjećuju mjesta za koja je takva odluka donesena jer „nema zapreke" s obzirom na dobre plodove duhovnosti.
Za mnoge je vjernike taj događaj imao posebno značenje jer je uslijedio nakon desetljeća molitve, hodočašća, posta i različitih oblika pobožnosti povezanih s Međugorjem. U slučaju Međugorja Nihil obstat[1] službeno je objavio kardinal Víctor Manuel Fernández, pročelnik vatikanskoga Dikasterija za nauk vjere, uz izričito odobrenje pape Franje. Toga je dana i mjesni biskup Petar Palić izdao dekret kojim se ta odluka formalno provodi na lokalnoj razini.
La Salette: ukazanje 19. rujna 1846.
Datum 19. rujna Katolička Crkva obilježava kao godišnjicu priznatog ukazanja Blažene Djevice Marije u francuskom mjestu La Salette, koje se dogodilo upravo toga dana 1846. godine. Prilikom ukazanja u La Saletteu u francuskim Alpama Gospa je sa suzama u očima dvoma pastirima, jedanaestogodišnjem Maximinu Giraudu i uskoro petnaestogodišnjoj Mélanie Calvat, prenijela poruku o nužnom obraćenju čovječanstva i povratku Bogu.
Tajne iz La Salettea i sudbina Melanijine knjižice
Vidjelica Mélanie Calvat kasnije je, 1879. godine, javno objavila tajne koje je ranije primila od Gospe, a koje su se odnosile na velike svjetske ratove. Oni se nisu dogodili u 19. stoljeću, kako je Mélanie zapisala, nego u 20. stoljeću. U svojoj je knjizi o Gospinim tajnama vidjelica pisala i o dolasku antikrista.
Kada je Melanija odlučila javno tiskati prošireni tekst tajni koje je primila od Gospe, učinila je to u talijanskom gradu Lecceu. Tamošnji biskup mons. Salvatore Luigi Zola cijenio ju je i štitio te je 1879. godine dao službeno odobrenje (imprimatur) za njezinu brošuru pod naslovom „Ukazanje Presvete Djevice na gori La Salette".
Ovdje treba razlikovati dvije faze crkvenoga stava. Samo ukazanje priznao je 1851. godine grenobleški biskup Philibert de Bruillard, koji je vidjelice i zaštitio. Objavljivanju proširenoga teksta tajni tri desetljeća poslije oštro su se, međutim, protivili njegovi nasljednici na grenobleškoj katedri i većina ostalih biskupa u Melanijinoj rodnoj Francuskoj. Francuski su biskupi smatrali da su proroštva iz knjižice previše apokaliptična te da odveć kritiziraju tadašnje francusko društvo i francuski kler. Sveta Stolica kasnije je u nekoliko navrata, 1880., 1915., 1922. i 1957. godine, intervenirala protiv širenja i polemika oko toga teksta, a dekretom iz 1915. godine zabranila je daljnje rasprave i tiskanje te verzije, čime je učinak biskupova imprimatura iz 1879. de facto obesnažen za opću crkvenu javnost.
Dva pristupa tumačenju proroštava
Što se dalje dogodilo s Gospinim tajnama iz La Salettea i jesu li se ostvarila proroštva iz knjižice koju je Mélanie tiskala? Najkraći bi odgovor bio da su se u najvećoj mjeri ostvarila, i to s izvanrednom preciznošću kad je riječ o opisu događaja, ali ne i u vremenu koje je Mélanie zapisala.
U Katoličkoj Crkvi postoje dva pristupa tumačenju tajni iz La Salettea. Prema prvome, kritičari smatraju da proroštva iz knjižice koju je Mélanie dala tiskati s biskupovim odobrenjem nisu autentična jer se nisu ostvarila u 19. stoljeću, kada se očekivalo njihovo ostvarenje, s obzirom na to da je vidjelica vrlo precizno navodila godine.
Prema drugome pristupu, mnogi teolozi koji razmatraju Gospine poruke s raznih mjesta ukazanja i sam fenomen Gospinih ukazanja smatraju da su sva proroštva koja Gospa daje uvijek uvjetovana, a uvjet da se proroštvo s neželjenim događajem ostvari jest: „ako ne dođe do obraćenja…". Taj uvjet Gospa uvijek iznova ponavlja kada daje teške poruke koje nose pretkazanje mogućih neželjenih događaja za čovječanstvo. Prema tom pristupu Bog može proroštva odgoditi, umanjiti njihov utjecaj ili u potpunosti spriječiti da do njih dođe, uz ispunjenje uvjeta da se ljudi obrate, što je uvijek prvi Božji zahtjev.
Sedma i osma međugorska tajna
Primjerice, međugorska vidjelica Mirjana Dragičević-Soldo prema vlastitom je svjedočenju bila strašno potresena kada je negdje sredinom 1982. godine vidjela sedmu međugorsku tajnu, koja je bila kazna za grijehe svijeta. Vidjelica je tada pitala Gospu postoji li mogućnost da se događaj spriječi ili ublaži, a Gospa je pozvala na post i molitvu. Nakon molitve i posta mnoštva vjernika taj je događaj ublažen, ali ne i otklonjen.
Gospa je u svojoj poruci 6. studenoga 1982. godine dala vidjelici osmu tajnu, koja je isto teška za čovječanstvo, i pritom je dala i sljedeću poruku za svijet: „Ja sam se molila, kazna se ublažila. Ponavljane molitve i postovi umanjuju kazne Božje, ali nije ih moguće izbjeći u cijelosti. Pođite na ulice gradova. Prebrojte one koji slave Boga i one koji ga vrijeđaju. Bog ne može to više podnijeti."[2]
Akita i odgoda kazne
Nažalost, događaji opisani kao Gospine tajne dane Mélanie još u 19. stoljeću u velikoj su se mjeri i s velikom točnošću ostvarili tek u 20. stoljeću, kroz dva svjetska rata, a ostvaruju se i danas kroz sukobe u Crkvi. Razlog za odgađanje tih neželjenih događaja dala je sama Gospa u svojim ukazanjima u La Saletteu, Akiti i Međugorju.
Prema svjedočenju vidjelice Agnes Sasagawe iz Akite u Japanu, Gospa je snažno naglasila sljedeću poruku: „Kako bi svijet spoznao Njegov gnjev, Nebeski Otac se sprema zadati veliku kaznu cijelome čovječanstvu. S mojim Sinom intervenirala sam toliko puta da umirim gnjev Očev. Spriječila sam dolazak katastrofa prikazujući Mu trpljenje Sina na Križu, Njegovu Predragocjenu Krv i voljene duše koje Ga tješe i čine skupinu žrtava. Molitva, pokora i hrabre žrtve mogu ublažiti Očev gnjev."[3]
Slične je izjave Gospa ponavljala i u drugim svojim ukazanjima na različitim mjestima. Prema tome, nije pogrešno tumačenje ako se tvrdi da Bog može odgoditi događaje koje je najavio preko Gospe, i to posredovanjem same Gospe i onih koji joj se utječu molitvama i postovima. Pravo je pitanje hoćemo li ikada doznati koliko je puta Gospa odgodila neželjene događaje, od kojih su se mnogi u prošlosti ipak zbili, ali s odgodom, te koliko je puta odgodila one koji se imaju dogoditi zbog moralnoga pada čovječanstva.
Zabrana iz 1915. godine
Zanimljivo je da je knjižica s tajnama iz La Salettea 1915. godine dobila zabranu tiskanja od tadašnje Kongregacije Svetoga Oficija (današnjega Dikasterija za nauk vjere), i to za pontifikata Benedikta XV., u drugoj godini Prvoga svjetskog rata, dakle u vremenu u kojem su se, prema tumačenju zastupnika autentičnosti tajni, počeli ostvarivati neželjeni događaji opisani u knjižici.
Papa Benedikt XV. nije osporio prvo ukazanje u La Saletteu, ali je spriječio širenje poruka iz knjižice za koju je Mélanie tvrdila da je Gospina tajna. Ključni razlog te zabrane leži u činjenici da je u knjižici najavljen budući sukob u Crkvi i pad vjere u Vatikanu, a u vrijeme Prvoga svjetskog rata papa nije htio dopustiti da se među vjernicima uslijed ratnih strahota šire apokaliptička literatura i strah, ni da se širi nepovjerenje prema Vatikanu.
Deset sličnosti između La Salettea i Međugorja
Kada se s današnje vremenske točke razmotre Gospine poruke dane u La Saletteu i Međugorju te zapisi vidjelice Mélanie Calvat za koje je ona tvrdila da su Gospine tajne iz La Salettea, uočava se velika sličnost u obilježjima tih ukazanja:
- Gospa se ukazuje djeci vezanoj za selo, poljoprivredu i gorske krajeve.
- Službeni Vatikan ima pozitivan stav o prvom ukazanju u La Saletteu i (još uvijek neformalno) pozitivan stav o prvih sedam dana u Međugorju. - Komisija kardinala Camilla Ruinija, koju je osnovao papa Benedikt XVI., s 13 glasova „za" i jednim glasom „protiv" pozitivno se izjasnila o prvih sedam dana ukazanja, od 24. lipnja do 3. srpnja 1981. godine.[4]
- Priznate Gospine poruke prvoga dana u La Saletteu i one koje je Gospa dala prvih sedam dana u Međugorju sadrže isti poziv na obraćenje i povratak Bogu.
- Službeni Vatikan ima kritičan stav o preostalim objavama i tajnama iz La Salettea, jednako kao i o preostalim ukazanjima i tajnama iz Međugorja.
- Nepriznate Gospine poruke iz La Salettea i one koje Gospa i danas daje u Međugorju imaju obilježja „navodnih poruka".
- Francuski biskupi u 19. stoljeću nisu prihvatili kasnije objave iz La Salettea, a i većina hrvatskih biskupa danas ima sumnje u autentičnost Međugorja.
- Gospine tajne iz La Salettea objavljene su nekoliko desetljeća nakon prvog ukazanja (točnije, 33 godine poslije), a Gospine tajne iz Međugorja, dane nakon prvih sedam dana, desetljećima čekaju na javnu objavu.
- Gospine tajne iz La Salettea i ono malo što se zna o tajnama iz Međugorja zapravo su velika upozorenja na teške kazne za čovječanstvo koje se odmetnulo od Boga.
- Tajne iz La Salettea, kao i one iz Međugorja, govore o posljednjim vremenima, što se kad je riječ o Međugorju dovodi u vezu s trijumfom Marijina Bezgrješnog Srca.
- Spomendan ukazanja u La Saletteu i dan objave Nihil obstat za Međugorje padaju na isti datum, 19. rujna.
Najveća razlika i pitanje današnjega vremena
Najveća je razlika između ukazanja u La Saletteu i Međugorju u broju dana ukazanja. Ukazanje u La Saletteu trajalo je jedan dan, a ukazanja u Međugorju traju svakodnevno više od 45 godina. Razlog zašto se Gospa toliko dugo ukazuje u Međugorju treba tražiti u molitvi i duhovnoj spoznaji.
Možda bi iz svega navedenoga trebalo izvući zaključak da se čovječanstvo danas nalazi pred mnogo većim prijetnjama nego čovječanstvo u 19. stoljeću. Nažalost, svi događaji koje u posljednje vrijeme pratimo u medijima, rat na Bliskom istoku i u Ukrajini, pokazuju da se odvijaju velike i neželjene promjene koje mogu eskalirati u velike globalne krize, a možda i globalne sukobe. Čovječanstvo nije naučilo Božju lekciju da se mora vratiti Bogu jer u suprotnome uništavamo sami sebe. Tek mali Ostatak razumije Gospine poruke i ima vjeru na koju nas Gospa poziva.
Molitvena inicijativa i poruka za hrvatski narod
Konačno treba odgovoriti na pitanje iz naslova: što povezuje status „Nihil obstat", Kraljicu Mira i molitvenu zajednicu okupljenu oko „Evanđelja dana iz Međugorja"?
Preko molitvene zajednice Ora et Labora Međugorje, odnosno preko molitvenoga podcasta „Evanđelje dana iz Međugorja" (EDM podcast), pokrenuta je inicijativa „50 dana molitve i posta". U toj inicijativi molitve (50 dana) i posta (40 dana), koja je započela 30. kolovoza 2024. i trajala do 18. listopada 2024. godine, više od 10.000 ljudi postilo je 40 dana, a ukupno je oko 40.000 ljudi zajedno molilo 50 dana za nakanu: „novo i obnovljeno političko liderstvo nad našim narodom i domovinama RH i BiH koje će slijediti Isusa Krista".
Usred te molitvene inicijative službeni je Vatikan 19. rujna 2024. godine donio odluku Nihil obstat za Međugorje. Za nas u Domoljubnoj inicijativi Ora et Labora (DIOEL) to je očit znak kojemu je posredovala Kraljica Mira i jasna poruka hrvatskomu narodu da je za vremena koja dolaze važno imati političke lidere, crkveno vodstvo i narod povezane s Međugorjem i Kraljicom Mira.
U vremenu i svijetu kojemu pripadamo mnogi iz našega hrvatskog naroda žele graditi bolju budućnost bez Boga. Nažalost, naša su sadašnjost i budućnost posljedica takva života proživljenoga proteklih desetljeća u odbijanju poslušnosti Gospinim porukama iz La Salettea, Fatime, Garabandala, Akite i Međugorja.
Kakvu budućnost može graditi svijet i kakvu sigurnost čovječanstvo može očekivati bez Boga? Kakvu budućnost i sigurnost može očekivati hrvatski narod bez Boga? Svijet se mora vratiti Bogu! Hrvatski narod u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i dijaspori mora se vratiti Bogu! Misija DIOEL-a jest snažnim aktivizmom utjecati na to da se hrvatski narod vrati Bogu!
„Ako Jahve kuće ne gradi, uzalud se muče graditelji. Ako Jahve grada ne čuva, uzalud stražar bdi." (Ps 127, 1)
Fusnote:
[1] Nota o duhovnom iskustvu vezanom uz Međugorje, Dikasterij za nauk vjere
[2] Medjugorje-info: Mirjana je primila osmu tajnu
[3] Our Lady of Akita, Covenant Catholic
[4] The Conclusions of the Ruini Report on Medjugorje, National Catholic Register